Srednja škola Topusko

Alkohol,  nikotin u duhanu i droge su tvari o kojima čovjek može postati ovisan. To znači da se tijelo navikava na uživanje tih tvari te pati bez njih.

Pušenje i piće

     Alkohol i nikotin u duhanu su tvari o kojima čovjek može postati ovisan. To znači da se tijelo navikava na uživanje tih tvari te pati bez njih. Poznato je da pušenje ugrožava zdravlje i izaziva ozbiljne bolesti. Na primjer, smatra se da je trećina svih slučajeva raka izravno povezana s pušenjem cigareta. Mnogi ljudi ipak zanemaruju ovu pogibelj te nastavljaju pušiti i piti, i to puno; čak i druge nagovaraju na to. Nemoj ih slušati, jer nije mudro pušiti i piti.

Pušenje

     Računa se da svaka popušena cigareta skraćuje pušačev život za četrnaest minuta. Većina teških pušača umire od bolesti izazvanih pušenjem. Pušenje škodi i nepušačima kad borave u zadimljenu prostoru.

     Uvijek je bolje ostaviti pušenje nego nastaviti pušiti.  Nakon prestanka pušenja pogibelj da se oboli od neke pušačke bolesti postupno se smanjuje (naravno, samo ako pušač nije već obolio), te nakon deset godina gotovo nestaje. Dvije najotrovnije tvari u duhanu su katran i nikotin.
Zrak koji udišeš mora se pročistiti prije no što iziđe iz najdonjega dijela pluća. To je svrha sluzi, ljepljive tekućine što se zadržava u nosu i gornjim dišnim putovima. Sluz kupi nečistoću i bakterije, a tanke dlačice potiskuju sluz iz pluća k nosu i gornjim dišnim putovima.
     Katran u duhanskomu dimu nadražuje dišne putove, sužava ih te povećava lučenje sluzi i ometa rad plućnih dlačica. Stoga se sluz, nečistoća i bakterije počinju zadržavati u plućima. Uzrok je to onomu što obično zovemo pušački kašalj, a to je zapravo znak bronhitisa (upale dišnih putova). Pušačeva su pluća stoga podložnija zarazama.
Devet desetina oboljelih od raka pluća su pušači. Smatra se da je katran tvar koja je tomu uzrok.
     Nikotin djeluje na mozak i živčani sustav uopće. Možda je stoga upravo on ona tvar koja pričinja pušaču užitak pri pušenju. No on uzrokuje i to da se čovjek nesvikao na pušenje pušeći osjeća jadno i bolesno. Nikotin ubrzava kucanje srca i steže krvne žile, pospješujući nastanak bolesti srca i krvožilnoga sustava.

Alkohol

     Alkohol je tvar koja usporava sve tjelesne procese. Male količine opuštaju ljude i daju im samopouzdanje. Veće pak usporavaju reflekse te slabe rasudnu moć i uskladbu pokreta. Zato je vrlo pogibeljno voziti pijan. Pijanu čovjeku često postaje zlo, postaje rastresen ili čak gubi svijest. Tada nastupa i pogibelj od gušenja pri povraćanju.
    Ti učinci ovise djelomice i o tomu kolik je udio alkohola u piću. Žestoka su pića (npr. rakija, vinjak, viski, votka) najjača; zatim slijedi vino, pa pivo. Učinak alkohola ovisi donekle također i o čovjekovoj težini i tomu koliko je navikao na piće. Teži su ljudi obično otporniji na alkohol nego lakši.
     U dugoročne posljedice opijanja spadaju debljanje (jer je alkohol kaloričan, ali nije hranjiv), upala sluznice želuca koja vodi nastanku ulcusa (grizlica, čir), cirozi jetre (tj. propadanju jetrenih stanica te mežuranju i stvaranju brazgotina na njoj) te oštećenju mozga, bubrega i mišića, uključivši i srce.

     Pijančev se mozak neprestance bori protiv uspavljujućeg učinka alkohola. Prestane li naglo piti, mozak i dalje nastavlja činiti isto, što alkoholičara čini razdražljivim, nesigurnim i nemirnim sve dok se opet ne napije. Alkoholizam je stoga dobar primjer za ovisnost.

Zabranjene droge

     Postoji mnoštvo vrlo pogibeljnih droga čije su uživanje i prodaja zakonom zabranjeni, osim pod strogim liječničkim nadzorom. Takvi su, primjerice, heroin i kokain. Ovisnost o tim drogama vrlo je snažna te ih zato valja posve izbjeći. Većina ovisnika pati od ozbiljnih tjelesnih i duševnih tegoba, a neki i umiru od droge.

    Ne vjeruj nikomu  tko bi ti rekao da ti neće naškoditi kušaš li samo malo. To nije istina. Nadalje, nemoj misliti da je heroin pogibeljan samo kad se uzima putem injekcije. Pušiti ga i ušmrkivati isto tako škodi. A ako se ubrizgava zajedničkom iglom, tu je i dodatna pogibelj od AIDS-a i drugih zaraznih bolesti.
     Budi na oprezu da ne prihvatiš ponude li ti takve droge pod kakvim šatrovačkim imenom, kao što su: kokica, prašak, snijeg. Ponude li ti bilo kakav neobičan prašak ili tablete, odbij ih, ma kako ih nazivali. Odbij svakako i cigaretu koja kruži od jedne do druge osobe. U njoj je možda hašiš (marihuana, šatrovački: trava ili haš), ili čak heroin. Nikad ne znaš što je unutra.

"Snifanje"

     Udisanje para kemikalija iz ljepila, nafte ili sprejeva ima sličan učinak na živčani sustav kao alkohol, ali je pogibeljnije. Zabilježeni su mnogi slučajevi nagle i neobjašnjene smrti nakon "snifanja". Kemikalije koje se tako udišu mogu ozbiljno oštetiti mozak, jetru, bubrege, pluća i kosti. "Snifanje" pod plastičnom vrećicom može prouzročiti i smrt od gušenja.
 
Ostale droge

     Čak i tablete i dražeje, prašci i ini ljekarnički pripravci što se nabavljaju u ljekarnama bez recepta, poput aspirina, mogu naškoditi zdravlju ili te čak ubiti uzimaš li ih previše ili prečesto. Sve su to kemikalije koje nisu prirodne, koje su strane tvojemu tijelu. Ako te zaboli glava, upitaj se ozbiljno moraš li uistinu uzeti aspirin ili će isto tako pomoći legneš li mirno i opustiš se. Nikad ne uzimaj nikakav lijek što ga je liječnik propisao nekom drugom.